Model T, vodeći u europskoj ekspanziji

Viđenje Henry Forda kao što je on vidio Model T kao univerzalni automobil, njegovom je poduzeću dalo neizmjernu prednost. Model T je bio prvi automobil koji je smatran pravim "svjetskim" automobilom, a veza između europskih tvornica i nacionalnih prodajnih kompanija koja je bila kontrolirana iz Detroita, uspostavljena je početkom 1920. kao podrška nezadrživom uspjehu. Osim malih razlika u boji i presvlakama kako bi se izašlo u susret željama pojedinog nacionalnog tržišta, konačni proizvod je bio isti za sva tržišta.

 

Prvo europsko montažno postrojenje u tom poslijeratnom ekspanzionom razdoblju je bilo u Copenhagenu, gdje je 25.06.1919. osnovan Ford Danska. Najpouzdaniji suradnici za proizvodnju Henry Forda, William Knudsen i Charles Sorensen su obojica bili Danci, a Knudsen je taj koji je dao oblik Fordovoj ekspanziji širom Europe početkom 20-ih, dok je Sorensen odbio prijedlog ambicioznog André Citroëna za pristupanje u joint venture u Francuskoj.

 

Nestrpljiv kako bi otvorili tvornicu koja bi opsluživala južnu Europu, Ford je predložio izgradnju nove tvornice u Bordeauxu ali francuska nadležna tijela nisu bila za suradnju, pa je tvornica otvorena u bivšoj vinariji, u slobodnoj carinskoj zori u Cadizu, Španjolska.

 

Montaža je u maloj mjeri nastavljena u Bordeauxu, u zgradi koja je bila toliko neodgovarajuća tako da su kompletni automobili bili uskladišteni nasred ulice, van ulazne ograde. Takvo nezadovoljavajuće stanje poslovanja nastavljeno je do 1925. kad je proizvodnja preseljena u tvornicu u pariško predgrađe Asnieres.

 

Jedna od najznačajnijih Fordovih tvornica osnova na u bivšem skladištu u Trstu, sjevernoj Italiji, 1922. godine. Tijekom 20-ih imala je 75% udjela na tržištu pokrivajući 36 zemalja na tri kontinenta, uključujući Čehoslovačku, Mađarsku, Jugoslaviju, Rumunjsku, Bugarsku, Albaniju, Gruziju i Azerbejdžan.

 

Iznenađujuće je da se Njemačka, zemlja u kojoj je izumljen prvi praktični motorni automobil 1880., kasno pojavila u Fordovim europskim planovima, a prva njemačka Ford kompanija nije bila osnovana sve do 1925., kad se započela montaža u iznajmljenom skladištu pored kanala 1926. u Berlinu. Poslovanje u Berlinu vodilo je osoblje Ford Danska iz Copenhagena, a glavni čovjek koji je zaista i vodio poslovanje, čitao je njemački ali nije uopće govorio jezik!

 

Ostale predratne tvornice bile su u Belgiji (kompanija osnovana 1922., proizvodnja započela iste godine), Nizozemskoj (kompanija osnovana 1924. – proizvodnja započela 1932.); Turskoj (podružnica osnovana 1928. – proizvodnja započela 1929.); Rumunjskoj (kompanija osnovana 1931. – proizvodnja započela 1936.) i Mađarskoj (kompanija osnovana 1938. – proizvodnja započela 1941.). Kompanije koje prije rata nisu imale proizvodne kapacitete bile su u Švedskoj (kompanija osnovana 1924.); Egiptu (podružnica osnovana 1926.); Finskoj (kompanija osnovana 1926.); Portugalu (kompanija osnovana 1932.) i Grčkoj (kompanija osnovana 1932.).

 

Prvi ruski dealer angažiran je 1907. ali traktori su bili ti koji su istaknuli Ford u post revolucijskoj eri.

 

Fordson traktori odigrali su veliku ulogu u gospodarskom oživljavanju Rusije nakon revolucije, s više od 25 000 Fordson traktora koji su se do 1926. koristili širom Sovjetskog Saveza i transformirali ruske agrokulturalne metode. Rusi su tako jako cijenili Fordson traktore da su osnovali tvornicu u Lenjingradu i proizvodili replike, oko 20 traktora mjesečno.

Bookmark & Share